• Građanstvo, građanska vrlina i građanska dužnost

    “ Ljudska prava mogu biti osigurana samo između ljudi sa vrlinama. Glavna vlada . . . ne može nikada biti u opasnosti od pretvaranja u monarhiju, u oligarhiju, u aristokraciju, ili bilo kakvu tiransku ili opresivnu vrstu vladanja, toliko dugo dok god postoji ikakva vrlina u ljudima. “
    - George Washington

    “ Samo ljudi sa vrlinama su sposobni za slobodu. Kako narodi postaju više koruptivni i opaki, imaju veću potrebu za vladarima.”
    - Benjamin Franklin

    “ Oni koji su prepametni da se aktiviraju u politici, kažnjeni su time što njima vladaju oni koji su gluplji.”
    - Platon

    U zadnjih je nekoliko godina moja zemlja trpila i politički i ekonomski. Kako sam odrastao počeo sam razmišljati kako ja, kao član društvene zajednice, mogu sudjelovati u pomaganju Hrvatskoj u dostignuću prosperiteta i ponosa o kojemu smo svi jednom sanjali. Kakvu ću ulogu imati kao građanin? Kao građanin ja znam da imam prava, ali isto tako razumijem kako imam odgovornost. Sebe smatram, građaninom republike. Od društva ne mogu očekivati ništa ako u njemu nisam voljan pridonositi. Pojasniti ću zašto se ovako definiram.

    Kako su se ljudi brojčano širili, te su počeli živjeti u gradovima sa rastućom populacijom stanovništva i naroda, problem društva i građanstva počeo je biti sve važniji. Kroz mnoga smo stoljeća živjeli u monarhijama i aristokracijama. Nažalost, u monarhijama, katkada je samo interes aristokratskih elita bio zaštićen. Danas, ipak svi živimo u prosvijetljenijim društvima, demokraciji, gdje širi aspekt ljudi donosi odluke o vitalnim i presudnim problemima, a opće dobro populacija ovisi o vrlinama svakoga građanina. U demokraciji borimo se za zaštitu interesa svakoga građanina.

    Prije nego što uđem dublje u raspravu o vrlini, dopustite da definiram pojmove društva i građanina, kako bi se mogli složiti oko njihovih općih koncepata.

    Društvo : Grupa individualaca koji dijele zajednički zemljopisni položaj te koji su vođeni zajedničkim političkim autoritetom te dominantnim kulturnim identitetom. Suradnja utemeljena u društvima omogućava njegovim članovima da profitiraju na načinima koji inače ne bi bili mogući na osobnoj razini - možemo postići više zajedno nego pojedinačno. Kako bi društvo funkcioniralo potrebna su mu uobičajena pravila. Ne postoji dobra ili loša vrsta društva. Pojedinci će kreirati društvenu strukturu za koju se nadaju kako će im omogućiti ispunjavanje njihovih nada i težnji, definiranih prema njihovim vrijednostima na način na koji oni pronalaze svoj život poželjnim.

    Građani: Društvo je načinjeno od pojedinaca koji se nazivaju građani. Kao članovi društva ne smijemo djelovati bez pravila i ustupaka prema drugim građanima. Koncept građanina te vodeći principi građanstva, kao primjerice što je uloga građanina u društvu, raspravljalo se stoljećima. Složili smo se u tome kako svaki građanin ima svoja prava kao i odgovornosti - ono oko čega se još uvijek raspravlja jest ravnoteža između prava i odgovornosti građanina.
    Dva konkurentna modela su se razvila : “liberalni-individualizam”, usmjeren na prava građanina, i “građanski republikanizam” koji vjeruje kako je građanstvo aktivan proces sa većim usmjerenjem na odgovornosti. Građanski republikanizam jest politički sistem, koji je usmjeren na maksimalno sudjelovanje i dogovor građana. Ideja građanskog republikanizma je izravna demokracija te zato još uvijek nije potpuno usvojen u svim zemljama.

    Ukoliko odemo previše u ekstrem svakoga, nastaju problemi. Kada promičemo društvena prava na ekstreman način onda postajemo bliski anarhističnim pojedincima, ali, ukoliko promičemo odgovornost prema državi na ekstreman način onda nastaju očiti problemi sa gubitkom pojedinca i pojedinačnoga prava. Koja je ispravna razina društvenoga sudjelovanja? Previše sudjelovanja može voditi u sukobe dok nedovoljno odvodi u apatiju. Pronaći “zlatnu sredinu” jest ono za što se zalažemo, to želimo pronaći. Ta zlatna sredina definira naše društvo i ulogu koju građanin ima u njemu.

    Kao moderni građanski republikanac, pozicioniram svoja gledišta na građanstvo bazirajući se na konceptima građanske vrline i građanske dužnosti. Građanska vrlina je duša, karakter ili moral koji građani drže kao svoj vodeći princip za svoje uključivanje u društvu. Građanska vrlina pomaže ljudima u definiranju svojih obaveza u zajednici te njihovih odgovornosti tijekom njih. Građanska vrlina usmjerava se na javno dobro, ne na privatan interes. Građanska dužnost jest praktična akcija koja proizlazi iz građanske vrline. Građanska je dužnost komplet odgovornosti koje građanin uzima te akcija koje one uzimaju u interesu javnog dobra. Građanske dužnosti uključuju sudjelovanje u suđenjima (Amerika), političku aktivnost te glasanje .

    „Ratnik ne odustaje od onoga što voli, on pronalazi ljubav u onome što radi. Njegova bit nije u savršenstvu niti pobjedi, niti u neranjivosti već u apsolutnoj ranjivosti. To je jedina istinska hrabrost.“
    – Dan Millman

    Klasični republikanci identificirali su tri elementa građanske vrline :

    Strah od korupcije jest prvi element. Korupcija, viđena kao veliki neprijatelj svih vrlina, može se definirati kao želja za stavljanjem privatnog interesa iznad javnog. Korupcija vodi pojedinca da zanemari svoje dužnosti kao građanin. Korupcija može biti pasivna, gdje dakle netko zaobilazi svoju građansku dužnost, kako bi mogli slijediti vlastite užitke, ili može biti aktivna, gdje individualci rade za korist privatnog interesa na trošak javnog dobra. Aktivna korupcija može rezultirati u udaljavanju od vladavine prava, a tako se može razviti tiranija.

    Strah od ovisnoti nalazimo kao drugi element. Vladavina prava jest bitna, kao način zaobilaženja osobne ovisnosti - niti jedan čovjek niti institucija ne smije imati vladavinu tuđeg života . U vladavini prava građanin je subjekt prava, on nije zahtjev ili hir vladara koji djeluju bez ograničenja. Obrana privatne imovine jest način osiguranja činjenice da pojedinac neće biti ovisan o nekome drugome za svoga života. Thomas Jefferson jednom je rekao : “ Ovisnost pokorava i kvari, uništava korijen vrlina, i priprema oštar alat za dizajn ambicije”.

    Slobodan je treći element. Građanin mora biti slobodan, međutim, ne slobodan samo u smislu da ide svojim pute, već da sudjeluje u vladavini svojih zajednica. Kao član zajednice, građanin će priznati da ta vlada javnih interesa jest više ili manje izravna “samo-vlada”. Građanin sa vrlinama razumjeti će kako samožrtvovnost je katkada neophodna ne samo u ime građanske dužnosti već isto tako u očuvanju slobode građana u zajednici.

    “Prije nego što sam ušao u politiku, nisam uopće znao dali je išta što radim uopće važno. Sada znam. Jedna osoba može načiniti razliku. Mislim da je to nešto što svatko može naučiti. Najbitnija je stvar, što se ne možeš uplašiti.”
    -- Dennis Kucinich (SAD - Predstavnički dom Kongresa-Ohio)

    Citat Dennisa Kucinicha, popularnog američkog političara, hrvatskih korijena, podsjeća me kako i ja kao pojedinac mogu napraviti razliku ne samo u akcijama koje poduzimam nego i u primjerima koje postavljam. Moja je moralna dužnost rad za svoju dobrobit, moje obitelji i mojega naroda. Kada svi dođemo do te spoznaje, i ljudi budu voljni sudjelovati, onda ćemo vidjeti ulazak Hrvatske u jedan karakter, i njezin prosperitet stvaranja snova onih koji su se žrtvovali u stvarnost. To je naša moralna dužnost, barem pokušati napraviti razliku.

    Pronalazim mudrost, koja se može primijeniti na našu sadašnju situaciju, u riječima Patricka Henrya, jednoga od “Osnivača SAD-a”:

    “Loši ljudi ne mogu napraviti dobre građanine. Kada ljudi zaborave Boga, tiranin zaboravlja svoje lance. Umanjeno stanje moralnosti, koruptivna javna savjest, su nespojive sa slobodom. Nema slobodne vlade, niti blagoslova slobode, koja može biti očuvana od itijedne osobe koja nema čvrsto pridržavanje prema pravdi, dosljednosti, umjerenosti, štedljivosti i vrlinama; i odanosti osnovnim principima”.

    Kako bih upotpunio moju inspiraciju građanina sa vrlinama, nastojati ću iznijeti svoju građansku odgovornost. Obavezujem se:
    • Djelovati pravedno: Tretirati ću druge sa poštovanjem i dostojanstvom i govoriti protiv nepravde.
    • Sudjelovati : Biti ću suosjećajan i volonterski pomagati onima kojima je pomoć potrebna.
    • Biti ću pošten: Ostalima ću dati ono što očekuju, i neću zahtijevati više od onoga što mi pripada.
    • Politička aktivnost: Raditi ću za javno dobro i jamčiti demokraciju.
    • Osnažiti ostale: Kako bi se i njihov glas čuo.
    • Braniti svoju obitelj, moje ljude i vlastiti narod.
    • Biti pravi Hrvat.



    Postoje li i druge osobe koje sebe definiraju kao građanski republikanci i vjeruju u vrline, same sebe, marljivost i umjerenost? Hoće li mi se tko pridružiti u građenju kompetentne vlade koja promiče građanstvo, koja se bori u podizanju ljudi iz siromaštva i podređenih stanja te posvetiti se izvorima javnog dobra i izdizanju od zloupotrebe bogatstva.

    Platon, još otprilike 360. Pr.Kr. rekao je: ”Ovaj je grad ovakav kakav jest zbog toga što su naši građani ono što jesu”.

    R. Reagan je rekao 1984. godine : “ Država nije ništa više od odraza njezinih građanina; što su pošteniji građani, poštenija je i država”.

    U drugome dijelu, posvetiti ću se, iz svoga pogleda, trenutnoj situaciji u Hrvatskoj.Jedino sa jasnim shvaćanjem mjesta gdje se nalazimo možemo razviti smjer za našu destinaciju.

    Ivan Popović
    Inkubator Građanska Inovacije
    This article was originally published in blog: Građanstvo, građanska vrlina i građanska dužnost started by Ivan Popović